Može li Janaf da preživi bez posla sa Srbijom koji mu je donosio 30 odsto prihoda?
Stručnjaci naglašavaju otpornost Janafove poslovne strukture na tržišne izazove
Konačno rešenje problema očekuje se nakon završetka sukoba u Ukrajini
Blic
10. oktobar 2025. 06:06Naftna industrija Srbije (NIS), koja je u većinskom vlasništvu Rusije, kako smo jutros izvestili, nije dobila novo odlaganje sankcija Vašingtona uvedenih ruskom energetskom sektoru, što znači da će to posledično imati veliki uticaj na poslovanje Janafa. Energetski stručnjaci Igor Grozdanić i Ivan Brodić objašnjavaju šta bi se dalje moglo desiti
Foto: EPA/Antonio Bat, Tanjug/ NIS / RingierNIS i JANAFNaime, transport nafte kroz Janafov cevovod prema NIS-u čini nešto više od 30 odsto njegovih prihoda. Stjepan Adanić, predsednik njegovog upravnog odbora, rekao je jutros da bi zbog sankcija NIS mogao da ostane bez 18 miliona evra samo do kraja ove godine.
Blic preporučuje
Prognoze posle tri meseca su nezahvalneTportal je postavio kompaniji Janaf nekoliko pitanja o tome kako će ova situacija uticati na njihovo poslovanje i šta bi se moglo desiti ako se sankcije nastave i u narednoj godini, i da li će gubitak, ako do njega dođe, uticati na materijalna prava zaposlenih i investicije. Kompanija je, međutim, poslala saopštenje u kojem navodi da su „finansijski jaka i stabilna kompanija, spremna za sve tržišne izazove“ i da su „stres testovi i analize potvrdili otpornost i sigurnost poslovanja u svim segmentima“.
Foto: Antonio Bat / EPA;JANAFSlično mišljenje dele i stručnjaci za energetiku Igor Grozdanić i Ivan Brodić, iako nijedan od njih nije želeo da predvidi kakva bi situacija mogla biti ako sankcije traju duže od tri ili šest meseci.
„Onda imamo problem i niko u ovom trenutku ne može da predvidi šta će se desiti posle tri meseca“, rekao je Grozdanić.
On napominje da je Janaf stabilna kompanija koja dobro upravlja novcem i spremna je za krizne situacije.
„Janaf je preživeo veće krize, a preživeće i ovu. Preživeli su sankcije Srbiji 2000. godine. Još važnije, preživeli su zatvaranje rafinerija u Lendavi, Sisku i Bosanskom Brodu. A u tome je najviše pomogla implementacija strategije skladištenja, odnosno proširenje kapaciteta na terminalima u Omišlju i Žitnjaku, istakao je Grozdanić.
Foto: Oliver Bunić, Vesna Lalić / RingierJANAF i NISOn napominje da je rafinerija NIS-a u Pančevu „uskočila“ i modernizovala se, i da veruje da nisu sedeli skrštenih ruku i da su bili spremni za krizu. „Međutim, šta bi se moglo desiti za pola godine je pitanje. Očekujem da neće biti prave krize i da će Srbija uspeti da je reši“, mišljenja je našeg sagovornika.
Nuklearna bomba u PančevuBrodić kaže da će se kriza u poslovanju Janafa sigurno osetiti ako sankcije traju duže.
„Janaf neće propasti dok se sipa benzin, ali bi mogla da dođe do poslovne krize ako sankcije traju duže od tri ili šest meseci.“ To je mnogo novca. Sve se može nadoknaditi u drugim poslovima, samo je pitanje kada će biti zaključeni i koliko će zemlje srednje Evrope imati interesa za hrvatsku rutu snabdevanja“, smatra Brodić.
On napominje da će za NIS, a posebno za rafineriju u Pančevu, kada isteknu zalihe koje imaju i koje još uvek stižu cevovodom, sankcije biti „nuklearna bomba“.
Konačno rešenje će doći tek kada se završi rat u UkrajiniTeško je predvideti šta će se desiti sa NIS-om i kako će se situacija odvijati. Veze između Srbije i Rusije su isprepletene i u društvu i u energetskom sektoru, na više nivoa. Ja sumnjam da Srbija može da ide ka nekoj vrsti nacionalizacije NIS-a, koji je u većinskom vlasništvu Gasproma. Koliki procenat prodaje je potreban da bi se zadovoljili Amerikanci, teško je reći. Pomenuto je da bi 11 odsto kupili Amerikanci ili neki fond iz Dubaija. U osnovi, situacija nije dobra za njih i konačno rešenje će doći tek kada se završi rat u Ukrajini“, zaključio je Brodić.
Foto: Zoran Ilić / RingierNIS benzinska stanicaRusko vlasništvoSankcije NIS-u su, podsećanja radi, deo američkog kaznenog paketa sankcija protiv ruskog energetskog sektora, a NIS je pod lupom Amerikanaca od početka ove godine jer više od 55 odsto akcija u kompaniji zajednički drže ruski Gasprom njeft i Gasprom.
Ruski Gasprom njeft je u međuvremenu smanjio svoj vlasnički udeo u NIS-u na 44 odsto, a ovom transakcijom je formalno okončan osnov za sankcije kompanijama energetskog sektora sa većinskim ruskim kapitalom. Nakon uvođenja sankcija, vlasnička struktura je delimično promenjena, tako što je ruski Gasprom njeft preneo svoj udeo od oko pet odsto Gaspromu, s obzirom na to da ova kompanija, koja se bavi gasom, nije pod sankcijama.
(Izvor: Tportal)