Dok se na globalnoj i regionalnoj političkoj sceni bilježe značajne izborne promjene – od američkih međuizbora na kojima je Demokratska stranka preuzela kontrolu nad Senatom i Kongresom, preko većine koju je u Srbiji osvojila Studentska lista, do ranije smjene višedecenijske vlasti u Crnoj Gori – u entitetu RS građanski bunt ostaje uglavnom ograničen na društvene mreže, navodi RTVBN u analizi aktuelnih društveno-političkih kretanja.
Sagovornici ove televizije ocjenjuju da promjene u međunarodnom i regionalnom okruženju neće automatski donijeti unutrašnje promjene bez aktivnijeg angažmana domaćeg društva.
Utjecaj američkih izbora i promjena u Srbiji na regijuKomentarišući gubitak parlamentarne većine američkog predsjednika Donalda Trumpa na nedavnim međuizborima u Sjedinjenim Američkim Državama, publicista i diplomata Branko T. Nešković smatra da će se promjene na političkoj sceni najveće svjetske sile odraziti prvenstveno na američke susjede, Meksiko i Kanadu.
Utjecat će i na rat u Ukrajini, na sukob na Bliskom istoku, ali ne očekujem da će imati utjecaj na zemlje Balkana , tvrdi Nešković za RTVBN.
Na pitanje da li povratak Demokrata u Kongresu i Senatu znači i povratak američkih sankcija predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku, profesorica Univerziteta u Istočnom Sarajevu Dejana Radovanović Šaranac ističe da to ne bi trebalo biti suštinsko pitanje.
Nas treba da brine pitanje zašto smo se doveli u situaciju da se politička budućnost Republike Srpske vezuje za odnos stranih administracija prema pojedincima, odnosno političkim liderima , poručila je Radovanović Šaranac.
Govoreći o dešavanjima u susjedstvu, Nešković ocjenjuje da neće doći do prelivanja bunta mladih iz Srbije u RS, niti očekuje da će se nova Vlada Srbije značajnije baviti ovim entitetom.
Zašto izostaju ulični protesti u RS-u?Osvrćući se na pitanje zbog čega u entitetu RS nema masovnijih uličnih protesta i zahtjeva za promjenama uprkos ekonomskim i društvenim izazovima, sociolog Vladimir Vasić navodi da je socijalno nezadovoljstvo premješteno u virtuelni prostor.
Ako su protesti odraz stanja u društvu, mi ne bismo trebali silaziti sa ulica i trgova. Tu svi kritikujemo, objašnjavamo šta treba uraditi, tu potpisujemo peticije i srbujemo, a u praksi, kad nam neko ponudi malo novca, zaboravimo i na srpstvo, i na patriotizam, na predsjednike, generale, zaboravimo i na oca i djeda , tvrdi Vasić.
U prilogu RTVBN-a zaključuje se da se, dok se u demokratskim društvima protesti organizuju zbog rasta troškova života i poteza političara koje građani smatraju neprihvatljivim, u domaćem javnom prostoru i tri decenije nakon završetka rata nezadovoljstvo često potiskuje uzrečicom: Ćuti, dobro je, samo da se ne puca.
Izvor: RTVBN